Bogata gastronomska ponuda

Visoko je jedan od bosanskih gradova gdje se od starina njegovala tradicija i običaji predaka, tako je slučaj i sa gastronomskom ponudom. Danas u Visokom postoji raznovrsna ponuda nacionalnih i internacionalnih jela, koja se pripremaju u gotovo svim restoranima. Dobro poznati specijaliteti su raznovrsne: dolme, pite, čorbe, ćevapi, ali također zastupljeni su specijaliteti internacionalne kuhinje. Kod tradicionalne kuhinje susreću se elementi Istoka i Zapada. Jela bosanske kuhinje potpuno su prirodna, sa puno voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, te se zbog toga smatra zdravom hranom. U restoranima mogu se konzumirati dobro poznati bosanski specijaliteti, počev od najraznovrsnijih čorbi, pa do raznih ćevaba, dolmi, pita, a tu su i brojna slatke jela i poslastice: baklava, tufahija i dr.

U novije vrijeme prateći potrebe turista mnogi restorani u svoju ponudu uvrstili su i posebne jelovnike, koji nude vegansku, vegetarijansku i bezglutensku prehranu.

U gradskom području postoji nekoliko restorana do kojih se može doći pješke, što je izuzetno važno svim gostima koji dođu u obilazak grada. Osim restorana koji služe raznovrsne specijalitete, postoje i picerije, ćevabdžinice, buregdžinice, slastičarne, tako da svi oni koji posjete naš grad bit će u potpunosti zadovoljni. U prilog tome ide i činjenica da je hrana veoma ukusna a cijene su povoljne.

Ono po čemu je grad Visoko prepoznatljiv, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u svijetu je svakako visočko suho meso i ” Vispakova Zlatna džezva “. Tako da se ova dva proizvoda mogu smatrati brendom našeg grada.

Mnogi posjetioci ne propuštaju kupiti čuveno visočko suho meso, od kojih su prepoznatljivi sljedeći proizvodi: zarebnica, biftek, stelja, suđuka i dr.

” Vispakova Zlatna džezva “

Zlatna džezva napravljena je 2004. godine, a prvi put je predstavljena na otvaranju Starog mosta u Mostaru. Ima kapacitet od 650 litara kafe ili oko 8 . 000 fildžana. Da bi se pripremila kafa u ovoj džezvi, potrebna su 4 sata i oko 65 kilograma kafe. Izradio je sarajevski kazandžija Nasir Jabučar. Džezva je visoka 124 cm, ima promjer od 95 cm, a teška je 47 kilograma. Obzirom da je ova džezva najveća na svijetu, 29. 07. 2005. godine službeno je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda. Džezva je promovisana u cijeloj zemlji, a više puta je prezentirana i u inostranstvu.